Novosti

Nedavno je na mrežnim stranicama tvrtke Ottobock Adria objavljen intervju sa zaposlenikom CPRZ-a, Darkom Sobotom, na temu uloge Centara za profesionalnu rehabilitaciju u procesu ostvarivanja poticaja od strane Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Članak prenosimo u cijelosti, uz dopuštenje tvrtke Ottobock Adria.

Centri za profesionalnu rehabilitaciju – prvi korak prije podnošenja zahtjeva za poticaje od ZOSI-a

Nedavno smo objavili intervju na temu poticaja koje dodjeljuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) osobama sa invaliditetom, a temeljem Pravilnika o poticajima. ZOSI dodjeljuje niz poticaja, a osnovni preduvjet je da je osoba za koju se traže poticaji zaposlena. Zahtjeve podnose poslodavci, no prije nego što se obrate ZOSI-ju nužno je proći još jednu važnu kariku u lancu, odnosno dobiti mišljenje jednog od četiri centra za profesionalnu rehabilitaciju (CPR) u Hrvatskoj.

U kontekstu ostvarivanja prava na poticaje ZOSI-ja, centri pružaju usluge Izrade plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša (arhitektonska prilagodba) i/ili opreme i sredstava za rad (tehnička prilagodba) te Procjene radne učinkovitosti. Riječ je o poticajima koji, da bi se ostvarili, zahtijevaju rehabilitacijsku procjenu korisnika (zaposlene osobe s invaliditetom) te prikupljanje informacija vezanih uz zahtjeve radnog mjesta na kojem je osoba s invaliditetom zaposlena.

Darko Sobota, Reha tehnolog u Centru za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“

Kako bismo doznali podrobne informacije o procesu i dobili savjete prilikom podnošenja zahtjeva za usluge centara obratili smo se Darku Soboti, Reha tehnologu u Centru za profesionalnu rehabilitaciju „Zagreb“. G. Sobota naglašava kako rehabilitacijsku procjenu mogu naručiti i fizičke osobe i poslodavci u slučaju Rehabilitacijske procjene - – utvrđivanja invaliditeta u odnosu na rad dok uslugu u svrhu ostvarivanja prava na subvenciju plaće ili sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta podnose poslodavci.

"Procjene za poticaje od ZOSI-a, Centar za profesionalnu rehabilitaciju radi za zaposlene osobe sa invaliditetom. Fokus je na funkcioniranje pri radu i unutar radnog okruženja. Dakle, poticaji se ne odnose na svakodnevno funkcioniranje izvan posla"

Koji je osnovni preduvjet za podnošenje zahtjeva na temelju kojeg Centar za profesionalnu rehabilitaciju daje svoje mišljenje za poticaje ZOSI-a?

Prije svega poticaji su namijenjeni zaposlenim osobama s invaliditetom. Uz to, nužno je da je osoba upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji se vodi pri HZMO-u.

Ako osoba nije upisana u očevidnik jer ne ispunjava kriterije propisane Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN 75/2018), a postoje objektivni i provjerljivi razlozi da invaliditet osobe utječe na njeno učinkovito obavljanje posla, tada osoba može zatražiti uslugu Rehabilitacijske procjene – utvrđivanja invaliditeta u odnosu na rad. Naravno, kako sam spomenuo, upis je moguć jedino ako stručni tim CPR-a interdisciplinarno utvrdi da za upis postoji osnova.

Htio bih ovdje još naglasiti da je pri obavljanju procjena fokus centra na funkcioniranju osobe s invaliditetom pri radu i unutar radnog okruženja. Dakle, ne odnosi se na svakodnevno funkcioniranje van posla.

OPIS: Komercijalistu u odjelu faktura s oštećenjem vida nabavljeni su zakrivljeni ekran veličine 27 inča te stolno elektroničko povećalo za lakše čitanje rukom pisanih faktura. Također, po preporuci je stol primaknut bliže prozoru te je predloženo postavljanje zastora u jutarnjim satima kada zbog niskog sunca dolazi do odbljeska svjetla od ekrana. 

Za bolje razumijevanje naših čitatelja, možete li podrobno opisati kako izgleda proces utvrđivanja procjene od strane centra? Primjerice, vezano uz zahtjev za izradu plana prilagodbe radnog mjesta?

Poslodavac slanjem ispunjene narudžbenice koja se može preuzeti na web stranicama Centra (www.cprz.hr) naručuje uslugu. Narudžbenici je potrebno priložiti medicinsku dokumentaciju koja se veže uz invaliditet osobe, rješenja HZMO-a, ispis radnog staža, dokaz o stupnju obrazovanja te preslike važećeg ugovora o radu i osobne iskaznice osobe za koju se postupak pokreće. Nakon provjere i utvrđivanja da je osoba upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, osobu pozivamo na tzv. kratku rehabilitacijsku procjenu kod nas u Centar. Rehabilitacijska procjena se sastoji od pregleda liječnika specijaliste medicine rada, psihologijskog testiranja te razgovora s edukacijskim rehabilitatorom i socijalnim radnikom.

Rehabilitacijska procjena uglavnom traje do 6 sati te se obavi u jednom danu. Idućih dana organizira se posjet poslodavcu. Stručni radnici CPR-a obilaze radno mjesto te vrše analizu radnog mjesta, opserviraju rad osobe s invaliditetom te, zajedno s poslodavcem i zaposlenom osobom s invaliditetom, analiziraju potrebe za arhitektonskom i/ili tehničkom prilagodbom radnog mjesta. Tada se pristupa prikupljanju informacija o proizvođačima ili zastupnicima prilagođene opreme i/ili izvođačima građevinskih usluga, što u pravilu činimo zajedno s poslodavcem.

Na temelju analize i sinteze prikupljenih podataka, CPR izrađuje Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene potrebne arhitektonske i/ili tehničke prilagodbe koji šalje u ZOSI, a naručitelju usluge šalje Izvještaj plana prilagodbe radnog mjesta na kojem se nalazi popis građevinskih radova i/ili tehničke opreme s okvirnim cijenama radova i/ili opreme. Po primitku Izvještaja plana prilagodbe radnog mjesta, naručitelj prikuplja po tri valjane ponude za svaku od navedenih stavaka u izvještaju. Na web stranici ZOSI-a (www.zosi.hr/zavod/poticaji) naručitelj preuzima Zahtjev za sufinanciranje troškova za prilagodbu radnog mjesta (arhitektonska prilagodba) i/ili uvjeta rada (tehnička prilagodba) te ga ispunjenog, zajedno sa svom traženom dokumentacijom koja je navedena u zahtjevu, predaje u ZOSI poticaje na adresu Radnička cesta 1, Zagreb. Po primitku zahtjeva ZOSI pokreće vlastitu proceduru za realiziranje poticaja. Cjelokupni proces, od slanja narudžbenice u CPR do dobivanja novčanih sredstava za sufinanciranje prilagodbe radnog mjesta traje najčešće oko 3 mjeseca.

"Rehabilitacijsku procjenu obavlja više stručnjaka CPR-a iz raznih područja i najčešće traje do 6 sati. Nakon toga obavljaju analizu radnog mjesta, opserviraju rad osobe s invaliditetom te analiziraju potrebe"

OPIS: Primjer učinkovitog rješenja svladavanja arhitektonske barijere unutar automehaničarske radnje. Putem ZOSI poticaja za inovativno zapošljavanje nabavljena je oprema koja je omogućila osobi rad u struci, ali na drugim poslovima. Osoba i dalje obavlja automehaničarske poslove auto dijagnostike te reparacije injektora i turbina

Da li se proces u svrhu utvrđivanja mogućnosti dobivanja drugih poticaja ZOSI-a razlikuje od gore navedenog? Npr. vezano uz poticaje za sufinanciranje plaće.

Proces je vrlo sličan opisanoj proceduri za sufinanciranje prilagodbe radnog mjesta. Također, obavljamo rehabilitacijsku procjenu u Centru, a stručni radnici odlaze na radno mjesto zaposlene osobe s invaliditetom. Tu se procedura ponešto razlikuje. Opservira se rad osobe s invaliditetom i analizira radno mjesto na kojem je osoba zaposlena, a razlika u odnosu na prilagodbu radnog mjesta je u tome što se ispunjavaju dva dodatna upitnika – procjena nadređene osobe te samoprocjena korisnika (zaposlene osobe s invaliditetom). Na temelju analize i sinteze prikupljenih podataka, CPR izrađuje Nalaz i mišljenje o rezultatima procjene radne učinkovitosti koji šalje u ZOSI, a naručitelju usluge šalje Izvještaj o rezultatima procjene radne učinkovitosti gdje je naveden postotak subvencije plaće za zaposlenu osobu s invaliditetom.

Nakon toga naručitelj predaje Zahtjev za subvenciju plaće osobe, a ZOSI pokreće vlastitu proceduru za ostvarivanje poticaja. Cjelokupni proces, slično kao u prethodnom primjeru, traje najčešće oko 3 mjeseca. Potrebno je napomenuti kako pravo na ostvarivanje subvencije plaće ima osoba s invaliditetom koja je zaposlena na određenom radnom mjestu te je upisana u očevidnik najmanje 3 mjeseca. Subvencija plaće u definiranom postotku je trajna te će se isplaćivati dok god je osoba zaposlena kod tog poslodavca na tom radnom mjestu. Ukoliko dođe do promjene, postupak se mora ponoviti.

"Poticaje za sufinanciranje protetičkog pomagala moguće je dobiti u iznimnim slučajevima. Potrebno je ustvrditi da je takvo pomagalo nužno potrebno za obavljanje posla što će dovesti do povećanja radne učinkovitosti osobe s invaliditetom"

Može li se kroz prilagodbu radnog mjesta osigurati i sufinanciranje protetičkih pomagala?

Protetička pomagala nalaze na HZZO listi pomagala koja se dobivaju sukladno propisanom Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima (NN 62/2019). Stoga ovo pitanje iziskuje kompleksan odgovor u skladu sa Standardima usluga profesionalne rehabilitacije koji su sastavni dio Pravilnika o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju (NN 75/18). U sklopu arhitektonske i tehničke prilagodbe radnog mjesta ne mogu se preporučiti pomagala koja osoba može ostvariti preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim u iznimnim slučajevima kada je takvo pomagalo nužno potrebno za obavljanje posla što će dovesti do povećanja radne učinkovitosti osobe s invaliditetom. Uvjet je naravno da takvo pomagalo nije već osigurano preko HZZO-a.

U takvom slučaju potrebno je obavezno prethodno ishoditi mišljenje specijaliste s obrazloženjem o potrebi za određenim pomagalom s obzirom na opis radnog mjesta i radno funkcioniranje osobe. Opet naglašavam, svaki slučaj je jedinstven i pristupa mu se individualno. Uz spomenuto nužno mišljenje liječnika specijaliste, potrebna je i kvalitetna rehabilitacijska procjena CPR-a glede funkcioniranja osobe s invaliditetom na radnom mjestu te kvalitetna i detaljna analiza radnog mjesta kako bi se uočili svi zahtjevi koji proizlaze iz opisa poslova koje osoba s invaliditetom obavlja. Vodeći se načelom razumne prilagodbe, a kako bi maksimalno iskoristio potencijale zaposlenika, poslodavac bi trebao zaposliti osobu s invaliditetom na radnom mjestu koje ona može obavljati ili joj nije kontraindicirano te je u skladu s preostalim radnim sposobnostima kandidata za zapošljavanje.

Za koji tip usluge se najviše podnose zahtjevi?

Prema statistikama CPRZ-a poslodavci najčešće naručuju uslugu Rehabilitacijske procjene radi utvrđivanja invaliditeta u odnosu na rad te uslugu Procjene radne učinkovitosti, odnosno subvenciju plaće zaposlenih osoba s invaliditetom, što je i logično. Utvrđivanjem invaliditeta u odnosu na rad, osobe s objektivnom teškoćama pri radnom funkcioniranju upisuju se u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom čime poslodavci ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja propisanu Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 75/18). Uslugu Procjene radne učinkovitosti poslodavci ponajviše naručuju iz razloga što invaliditet često utječe na radnu učinkovitost, a subvencija plaće je poticajna mjera zapošljavanja i zadržavanja osobe s invaliditetom u svijetu rada kroz novčanu kompenzaciju smanjene radne učinkovitosti. 

OPIS: Osobi s teškoćama u kretanju i statodinamičkim naporima osigurana je kvalitetna ergonomska stolica i postolje za noge. Radi unosa predmeta na stanje skladišta nabavljen je prijenosni barkod čitač kako bi mogla prići težim predmetima bez potrebe za njihovim dizanjem. 

Za one poslodavce koji razmišljaju o poticajima za prilagodbu radnog mjesta za osobe sa invaliditetom, možete li istaknuti nekoliko tipičnih ili oglednih primjera kako bi bilo još jasnije za što je moguće podnijeti zahtjeve?

Spomenuo bih kako je na web stranicama ZOSI-a i CPRZ-a moguće preuzeti „Priručnik s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta“ na čijoj sam izradnji i sam sudjelovao i to baš kroz primjere iz prakse. 

Prilagodbe radnog mjesta se razlikuju zavisno o vrsti invaliditeta, ali i zahtjeva radnog mjesta.

Primjerice za osobe s oštećenjem vida dobri su sljedeći primjeri – Referentu za informacije i reklamacije, koji je oslijepio u odrasloj životnoj dobi, nakon završene osnovne rehabilitacije za slijepe osobe (u COO „Vinko Bek“) osigurana je tiflotehnička oprema za pristup računalu u vidu čitača ekrana, govorne jedinice i brajevog retka te skenera i OCR programa za čitanje crnog tiska. Stručna pomoć i rehabilitacija pri nadležnoj instituciji (COO „Vinko Bek“) te asistivna tehnologija omogućili su mu zadržavanje posla te daljnju psihosocijalnu rehabilitaciju i integraciju. Nadalje, ogledan primjer može biti i osiguranje brajevog retka s 80 slovnih mjesta za slijepog programera kako bi se lakše snalazio u računalnom kodu. Inače, uobičajeni brajev redak ima oko 40 slovnih mjesta.

Za osobe s tjelesnim invaliditetom s posljedičnim teškoćama u motorici i u kretanju navest ću nekoliko primjera – Samozaposlenom poduzetniku, voditelju poslovnice i prevoditelju s tetraplegijom arhitektonski je prilagođen pristup uredu sustavom automatskih vrata, elektroničke brave te sustavom za glasovno upravljanje okolinom, dok uz pomoć programa za transkribiranje govora u pisani tekst na brz i efikasan način obavlja svoje poslovne aktivnosti vezane uz računalo. Računovotkinji koja zbog problema s kralješnicom prema uputi liječnika mora često mijenjati tjelesni položaj, nabavljen je stol s mogućnošću regulacije visine radne površine kako bi mogla raditi i u sjedećoj i u stojećoj poziciji.

Pomoćnica u nastavi i učenju koja kod kuće drži instrukcije za osnovnoškolske učenike, kreće se uz pomoć invalidskih kolica. Radi niskog dosega rukom nabavljena joj je pametna ploča s interaktivnim bežičnim tabletom. Naime, pametna ploča omogućuje da se sadržaj pisan po interaktivnom bežičnom tabletu projicira na ploči postavljenoj na adekvatnoj visini vidljivoj svim učenicima. Istodobno učenici mogu pisati flomasterima po zidnoj pametnoj ploči.

Administratorici koja je običavala prva dolaziti na posao, nakon što je zbog uznapredovale bolesti završila u invalidskom kolicima i više nije mogla dosegnuti alarmnu jedinicu kako bi ju isključila, nabavljen je daljinski upravljač za uključivanje i isključivanje alarma. Također joj je i arhitektonski prilagođen ulaz u kompaniju te sanitarni čvor.

Inženjeru koji boluje od multiple skleroze radi slabosti i značajno skraćene duljine hodne pruge poslodavac je omogućio parkiranje automobila tik uz zgradu gdje radi. Kako mu je svladavanje strmih stepenica predstavljalo veliki napor, postavljena mu je vertikalno podizna rampa. Također mu je osigurano ergonomski oblikovano radno mjesto koje uključuje kvalitetan ergonomski stolac, stol te postolje za noge.

"Svaki slučaj je jedinstven i mišljenje za osobu s istim invaliditetom na istom radnom mjestu može biti različito. To ovisi o nizu različitih faktora kao npr. psihološki i socijalni status, podrška na radnom mjestu kao i uspješnost odrađene osnovne rehabilitacije."

Nabrojali ste niz slučajeva i nameće se sljedeće pitanje. Da li je svaki slučaj specifičan ili se može na temelju mišljenja za osobu s određenim postotkom invaliditeta izvoditi zaključke da će osoba s istim postotkom invaliditeta dobiti jednako mišljenje i posljedično poticaje?

Kao što se vidi iz navedenih primjera, iako je riječ o istim ili sličnim vrstama invaliditeta prilagodbe radnog mjesta su se razlikovale. Svaki slučaj je jedinstven i treba mu prilaziti individualno jer ovisi o nizu različitih čimbenika. Iako invaliditet kod različitih osoba može biti isti, osoba s invaliditetom može funkcionirati bolje ili lošije. Brojni faktori utječu na funkcioniranje same osobe s invaliditetom – psihološki i socijalni status, podrška na radnom mjestu i u obitelji kao i uspješnost odrađene osnovne rehabilitacije. I zahtjevi radnog mjesta se razlikuju, čak se razlikuju i zahtjevi istog radnog mjestu u različitim poduzećima ili kolektivima. Uzmimo za primjer dvije slijepe osobe. Jedna radi kao maser, druga kao administrator. Maser pri radu mora provjeriti ima li osoba koju masira na tijelu kakvih anomalija na koje mora posebno pripaziti tijekom masiranja, pri radu koristi ulja, ručnike i sl., dok masira uglavnom stoji. Administrator uglavnom radi na računalu u sjedećoj poziciji. Ima potrebu za čitanjem crnog tiska, zapisivanjem informacija. Složit ćete se da neovisno o istoj vrsti oštećenja, funkcioniranje na radnom mjestu im se uvelike razlikuje upravo radi zahtjeva samog radnog mjesta. Čak i da je riječ o istom radnom mjestu, recimo radnom mjestu administratora, razlike mogu postojati. Primjerice, možda jedna od dvije spomenute osobe slabo poznaje brajicu, stoga nema potrebe da joj se sufinancira brajev redak dok je kod druge osobe potreba za nabavom brajevog retka razumna. Upravo je zato i potrebna kvalitetna rehabilitacijska procjena osobe s invaliditetom te analiza radnog mjesta kako bi se osobi sufinanciralo upravo ono što će joj pomoći u što boljem funkcioniranju na radnom mjestu. Liste pomagala prema tipu i vrsti oštećenja u našem slučaju nemaju puno smisla te bi mogle rezultirati ili nedobivanjem potrebnih pomagala ili “bacanjem novca u vjetar”.

OPIS: Slijepom referentu za informacije i reklamacije kroz prilagodbu je osigurana tiflotehniča oprema za pristup računalu (čitač ekrana, slušalice i brajev redak) te za čitanje crnog tiska (skener i OCR program). 

Da li su usluge koje pružate besplatne ili se naplaćuju?

Sukladno cjeniku usluga CPR-a za 2020. godinu koji propisuje ministar nadležan za rad, usluge CPR-a su besplatne. Izuzetak je usluga Izrade plana prilagodbe radnog mjesta. Naime, usluga se plaća do maksimalnih 2.400 kn, ali se novci u punom iznosu, po dokazu uplate, refundiraju od strane ZOSI-a. Stoga se može reći kako je i ta usluga za naručitelja zapravo besplatna.

"Cijeli proces, od naručivanja u Centar do isplate poticaja najčešće traje oko 3 mjeseca. Sve usluge su besplatne, uz to da se jedna usluga na početku procesa plaća, no sredstva se na kraju vraćaju naručitelju."

Gdje se sve može naručiti za procjenu profesionalne rehabilitacije, koliko se čeka na procjenu i donošenje vašeg mišljenja?

U Hrvatskoj postoje četiri regionalna Centra – Osijek, Rijeka, Split i Zagreb i svaki pokriva svoju regiju. Postupak se naručuje predajom ispunjene narudžbenice, a CPR vas telefonski kontaktira i upućuje u daljnje korake. Čekanje na naručivanje ovisi o broju pristiglih narudžbenica te kapacitetima nadležnog CPR-a. U CPR „Zagreb“ se zbog velikog priljeva zahtjeva korisnike poziva unutar 3 mjeseca od primitka narudžbenice, dok je u ostalim Centrima period kraći zbog manjeg broja zahtjeva. Od pozivanja korisnika u Centar na rehabilitacijsku procjenu, ovisno o traženoj usluzi, Izvještaj se naručitelju uglavnom šalje unutar mjesec dana.